Gestacijski ili trudnički dijabetes (GD) je vrsta dijabetesa koja se prvi put dijagnosticira u trudnoći.
Tijekom trudnoće, a posebice u drugom tromjesečju, posteljica luči hormone koji potenciraju nastanak gestacijskog dijabetesa, na način da ti hormoni potiču poremećaj metabolizma glukoze, inzulinsku rezistenciju. Nazivamo ih dijabetogeni hormoni, a to su hormon rasta, hormon koji oslobađa kortikotropin, placentalni laktogen i progesteron. Fetalna opskrba hranjivim tvarima ovisi upravo o navedenim hormonima te drugim metaboličkim promjenama koje se događaju u trudnoći.
U žena čija je funkcija gušterače nedovoljna za prevladavanje inzulinske rezistencije povezane s trudnoćom, razvija se gestacijski dijabetes.
Uz gestacijski dijabetes se vežu neke moguće komplikacije kao što su:
- visoki krvni tlak u trudnoći (preeklampsija)
- prekomjerna količina amnionske tekućine
- preveliko dijete za gestacijsku dob (makrosomija)
- porođajna trauma majke i novorođenčeta
- operativni porođaj
- perinatalna smrtnost
- neonatalni respiratorni problemi
- metaboličke komplikacije
Hiperglikemija u fazi organogeneze povećava rizik od pobačaja i prirođenih anomalija. Također, postoji poveznica između gestacijskog dijabetesa i povećanog rizika za nastanak Diabetesa mellitusa tip I, Diabetesa mellitusa tip II i kardiovaskularnih oboljenja po završetku trudnoće. S druge strane trudnički dijabetes donosi i rizike za dijete. Moguć je razvoj pretilosti, hipertenzije, autizma i metaboličkog poremećaja tijekom života.
Rizični čimbenici za nastanak gestacijskog dijabetesa su povišene vrijednosti glukoze u krvi natašte, BMI veći od 30 kg/m2, GD u prethodnoj trudnoći, prekomjerno povećanje tjelesne mase u prvom i drugom tromjesečju, prethodno rođenje djeteta težeg od 4000 ili 4500 g, sindrom policističnih jajnika, hipertenzija majke, blizanačka trudnoća i prvo koljeno rodbine s dijabetesom.
Kako bi na vrijeme otkrili i dijagnosticirali GD te na vrijeme prevenirali moguće štetne posljedice za majku i fetus, već u prvom tromjesečju započinje probir. Kod prvog posjeta ginekologu, trudnicu se upućuje na vađenje glukoze u krvi natašte. Ukoliko su vrijednosti uredne, trudnica će između 24. i 32. tjedna trudnoće napraviti test opterećenja šećerom, takozvani gestacijski OGTT. Krv se vadi natašte, trudnica zatim popije napitak s glukozom, pa se krv ponovno vadi nakon 60 min i 120 min.
Patološki OGTT smatramo ako su vrijednosti više ili jednake od:
- 5,1 mmol/l natašte
- 10 mmol/l nakon 60 minuta i
- 8,5 mmol/l nakon 120 minuta.
Kod dijagnosticiranog GD potreban je intenzivan nadzor majke i fetusa, te nadzor profila šećera u krvi svaka tri do četiri tjedna. Temelj liječenja gestacijskog dijabetesa je promjena načina života i dijeta.
Dijeta se bazira na smanjenju unosa ugljikohidrata s naglaskom na unos namirnica niskog glikemijskog indeksa. Također, preporuka je konzumirati manje, ali češće obroke u vidu tri glavna obroka i dva do četiri međuobroka.
Način i vrijeme dovršetka trudnoće ovisit će upravo o regulaciji glikemije i pojavnosti gore navedenih komplikacija. Šest tjedana od porođaja odnosno po završetku babinja, važno je majci izmjeriti vrijednost glukoze natašte ili napraviti dvosatni OGTT. Ovaj korak je važan kako bi se procijenili mogući poremećaji u transportu glukoze te pristupilo liječenju ili prevenciji gestacijskog dijabetesa u sljedećoj trudnoći ili dijabetesa u životu žene.
Literatura:
-
The Professional Medical Journal, www.theprofesional.com.DOI: 10.17957/TPMJ/16.3055.
-
Ultrazvuk u ginekologiji i perinatologiji, Asim Kurjak i sur., Medicinska naklada 2007.g.
-
Fetalna medicina i opstetricija, Josip Đelmiš, Slavko Orešković i suradnici, Medicinska naklada.
-
Gestational Diabetes Mellitus,By Karen L. Whalen, Pharm.D., BCPS, CDE, FAPhA; and James R. Taylor, Pharm.D., BCACP, CDE.
